ONLAJN DISTANCA: NE ZNAŠ KO JE S DRUGE STRANE

Postoje paćenici, to (nam) je valjda jasno.

S njima dijeliš vazduh, na slobodi su, a ne pod ključem.

Čuče u grmlju, čuče u poznatim likovima, čuče na netu…i rade jedino što umiju i/ili smiju: vrebaju.

Ranjive.

 

Paćenici su oduvijek postojali. Internet nije. Zato su i ostajali nevidljivi. Ali danas je čitav svijet dostupan. I u njemu, virtuelnom, jednako kao i u stvarnom, naletjećemo na onog koga treba izbjegavati. Kovid čovječanstvo provodi vrijeme na internetu i mi moramo da osvijestimo nebrojene mogućnosti zlostavljanja. Ovo nije dramljenje. Svedoci smo kako se sve više ispoljavaju seksističke, mizogene kvazi kreativne poruke.

 

Ali kako izbjegavati onog za koga ni ne znaš da je tu? Koga jezik do juče nije registrovao?

 

Ovako. Opisivanjem vrsta nasilnika i mogućeg nasilja koje mogu počiniti. Upućivanjem na mjesta na kojima ih djevojka ili mlada žena može susresti.

 

Ukazivanjem na ekrane kao jedače vremena, na kojima samo skrolujući provodimo dobar dio dana. I tako, skrolujući, upadamo u nepotrebne sadržaje i ostvarujemo interakciju s ljudima koji nam kradu energiju, zbog kojih nam empatija zakaže, a rezistentnost na glupost ojača.

 

Koga, dakle, danas sve imamo na netu?

 

Grooming, zvuči poznato? Rječnik kaže šišanje pasa i/ili timarenje konja, riječju – njegovanje životinja. Nije. Grooming je kontaktiranje odrasle osobe s osobom mlađom od šesnaest godina s ciljem uspostavljanja seksualnog kontakta onlajn i oflajn. Otprilike ovako: iz prikrajka posmatra komunikaciju unutar neke grupe na nekoj od platformi. Započinje prikupljanje informacija. Prati interesovanja mete. Razgovor skreće na teme koje su u njenoj sferi interesovanja. Često ju je pomno istražio, njene profile, njeno društvo, šta voli, šta ne, šta je raduje i njoj se učini da je naletjela na nekog bliskog. Prisni smo. Meni možeš vjerovati. Prijatelji smo. Zašto se ne bi snimila? Samo za mene. Volio bih da se upoznamo. Grumer je manipulativna i često vrlo inteligentna osoba. Procjenjuje trenutak u kom je zadobio povjerenje djevojke, zakazuje sastanak, najčešće po danu, njoj ništa neće biti sumnjivo…

 

I nije grumer jedini koji može da priredi ovako nešto. Možete naletjeti i na zlonamjernog propagandistu. To je onaj najkrvožedniji u grupama za zaštitu ženskih prava. Onaj koji će prvi da se ostrvi na sve pametnije od sebe, naročito ako taj pametniji ne piški stojeći. Trol u realnom životu vjerovatno sam sebi ništavan i jedino se uzdiže kad druge ponizi - na netu je skriven u mišjoj rupi nekog lažnog profila i može mu se. Ili je sakriven u nekoj od zakonskih rupa.

 

Tu je i dokser, koji najprije prikuplja a onda i javno objavljuje privatne podatke do kojih je došao: brojeve kreditnih kartica, adresu, fotografije članova porodice... Ili maskulinista, ženomrzac kojem su feministkinje ciljna grupa i koji napada žene koje izraze svoj stav. Opet onaj isti iz mišje rupe... Opet jedan s manjkom sigurnosti i viškom prljavih riječi koje u stvarnosti nema kome da saspe, jer zna da bi mu se zbog njih moglo dogoditi nešto vrlo loše (ili vrlo bolno); internet oslobađa odgovornosti i paćenicima daje krila.

 

Da predstavimo i manipulatora sa sajtova za upoznavanje. Kontrol frik koji je vješt šarmer i tako zavodi/navodi djevojke u opasne situacije. Jedan od njih je možda i sajber progonitelj, koji špija na internetu, prikuplja informacije i onda ih koristi da žene ucjenjuje i zastraši. A možda će biti i regruter, koji tim novim tehnologijama mami žrtve koje će prisiliti na prostituciju. Za njega je „mala maca” vršnjački sajber siledžija, koji šalje zlonamjerne poruke i širi tračeve u namjeri da osramoti žrtvu… Tu je i osvetnik, koji koristi osvetničku pornografiju, služeći se sextingom, prosljeđujući dalje eksplicitne poruke ili fotografije koje je dobio u nekom dopisivanju preko mobilnog telefona. I on može uništiti nečiji život sa samo nekoliko klikova.

 

Koji god od ovih bio, cilj im je jedan. Rodno zasnovano nasilje, nasilje, nasilje.

 

Onlajn nasilje sprovodi se na horizontalnim nivoima i može ostati u okviru jedne grupe, poput grupe kolega s posla ili fakulteta, ali i na vertikalnim – iz različitih grupa – i može biti uvijeno u formu u kojoj ga neće prepoznati ni počinilac ni žrtva: širenje glasina ili laži o nečijem seksualnom opredjeljenju ili ismijavanje tuđeg tijela, na primjer. Nasilje u govoru može biti shvaćeno kao benigno, ali ono to nije, jer može imati malignu manifestaciju: da omalovažavanje i degradacija, negativna poređenja postanu uobičajena doza komunikacije onlajn, a potom i u realnom životu. I ako ga ne osvijetlimo, prevazići ćemo flertovanje kao disciplinu laganog osvajanja, a usvojiti sexting kao dopuštenu komunikaciju, miješajući ga sa bliskošću. A to je pogrešan i potencijalno opasan način nadomiještanja funkcionalne komunikacije dva bića. Dakle, prave se novi, iskrivljeni standardi komunikacije. Koji su u svojim oblicima 1/1 verbalno i psihičko nasilje.

 

U moru kvazišokantnih i neartikulisanih sadržaja koji nam se nude u svrhu zaglupljivanja zarad lakšeg manipulisanja, ovi slučajevi se maltene zanemaruju. Po principu „svakog gosta tri dana dosta”, akumulacija pažnje svodi se na senzacionalizam i apetit za takvim sadržajem!? Viđe li ovo, viđe li ono…

 

Ne na sistemsko rješenje i uzroka i posljedice.

Zašto?

I šta možemo preventivno da uradimo?

 

Da i sami ne konzumiramo sadržaj nastao bez dozvole aktera. Da se suzdržimo od komentarisanja svega i svačega. Da oblikujemo komentare na civilizovan način, ne upadajući u centrifuge prepucavanja. Da racionalizujemo upotrebu telefona i vrijeme na društvenim mrežama. Da pokušamo da održimo kritičku svijest. Izgradimo je – kod sebe i djece. Ako je internet nova normalnost, onda tu preselimo normalnosti komunikacije, ljubazne komunikacije. Ne smijemo doživljavati internet kao igralište na kojem nema nikakvih pravila. Nasilje na internetu ima jednaku vrijednost kao i nasilje u mračnoj ulici. Pomozimo djevojkama i mladim ženama da shvate da im je izloženost predatorima ekstremna i da postoje realne šanse od nekog vida nasilja ili njihove (onlajn i oflajn) kombinacije.

 

Obrazujmo se o ovome, izgradimo vještine kultivisanog komuniciranja, smanjimo vrijeme provedeno na internetu. Sačuvajmo digitalnu bezbjednost i reputaciju. Svoju, jednako kao i tuđu.

Ali nadasve, gonimo pravno internet predatore.

by

Nina Đukanović, NVO Dobar život