Mizoginija je mržnja ili odbojnost prema ženama i manifestuje se na mnogo različitih načina: rodna diskriminacija, ponižavanje žena, seksualna objektifikacija.
Seksualno uznemiravanje je svaka komunikacija koja ističe tjelesne karakteristike žene i koja njoj nije prijatna, kao i aluzija (ili direktno upućivanje) na seksualni kontakt. Koristi se kao instrument održavanja odnosa moći koji nisu u ravnoteži.
Osvetnička pornografija je svako neovlašćeno snimanje i/ili dijeljenje, kao i prijetnje dijeljenjem sadržaja sa eksplicitnim seksualnim karakterom, za koje je ponekad data saglasnost za snimanje, ali nije za dalju distribuciju.
Prijetnje su krivično djelo ugrožavanja bezbjednosti ili izazivanje takvog osjećaja.
Govor mržnje je svaki govor uperen protiv nekog aspekta tvoje ličnosti: vjerske, rasne, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, fizičkih nedostataka, s ciljem da ponizi, uvrijedi, utiče na dostojanstvo.
Zloupotreba ličnih podataka je prosljeđivanje tvojih ličnih podataka i privatnih sadržaja, koji mogu uključivati adresu, broj telefona, informaciju da li živiš sama ili u zajednici, a one dalje mogu biti zloupotrijebljene za planiranje ili izvršavanje širokog spektra nedozvoljenih radnji.
Svaka onlajn prijetnja nasiljem ili njegovo ispoljavanje odvija se na društvenim mrežama, u e-mail korespodenciji, chat aplikacijama, web-portalima, forumima i blogovima.
Zloupotreba zasnovana na slikama dešava se kada se intimna slika ili video dijele bez pristanka osobe na slici (obuhvata i prijetnju dijeljenjem). Ovo uključuje slike ili video zapise koji su digitalno izmijenjeni (pomoću fotošopa ili specijalizovanog softvera). Intimna slika je ona koja pokazuje genitalno ili analno područje osobe (bilo da je golo ili prekriveno donjim vešom), grudi neke osobe, privatnu aktivnost (osobu koja se svlači, koristi kupatilo, tušira se, ili je uključena u seksualnu aktivnost), osobu bez odjeće od vjerskog ili kulturnog značaja ako bi uobičajeno nosila takvu odjeću u javnosti.
Postoje četiri glavna oblika ove zloupotrebe: uznemiravanje, uhođenje, lažno predstavljanje i prijetnje. Može uključivati kada partner ili bivši partner šalje mnogo uvrjedljivih poruka, upućuje prijeteće poruke iznova i iznova, kreira lažne naloge na društvenim mrežama i objavljuje štetne postove o tebi, preuzima internet naloge i zaključava te od njih – kao što su e-pošta, društveni mediji i bankovni računi; dijeli ili prijeti da će podijeliti tvoje intimne slike ili video-zapise bez tvoje dozvole.
Podsjećamo da je kontakt Call centra SOS linije za pomoć žrtvama nasilja u porodici: 080 111 111.
Većina web lokacija i aplikacija će umanjiti homofobičnu i transfobičnu zloupotrebu ako to prijaviš. Možeš pronaći savjete i informacije o tome kako da prijaviš uvrjedljiv sadržaj u većini usluga društvenih medija u WebAlarm vodiču za bezbjednost.
Zapamti da nisu samo osobe iz osjetljivih grupa pogođene transfobičnim ili homofobičnim zlostavljanjem na mreži. Ponekad će ljudi nekoga označiti kao „gej” ili „lezbejku” ili će koristiti homofobične ili transfobične uvrede da ih zlostavljaju na mreži. Ako trpiš homofobično ili transfobično zlostavljanje, ili mu svjedočiš, prijavi ili pomozi bliskoj osobi da to prijavi. Ako ti je potrebna podrška ili samo želiš da razgovaraš sa nekim ko razumije kroz šta prolaziš, poveži se sa WebAlarm besplatnim savjetovalištem i grupom podrške.