Prije nego što prijaviš

Ko može da prijavi onlajn nasilje

Onlajn nasilje može da prijavi žrtva ili u ime žrtve osobe od povjerenja: partner, blizak prijatelj ili srodnik, a u ime maloljetne osobe roditelj ili staratelj.

Šta možeš a šta ne možeš da prijaviš

Onlajn nasilje opisano na svim prethodnim stranama možeš da prijaviš. Onlajn nasiljem ne smatra se slučajno, nenamjerno nanošenje štete i povrjeđivanje, kao ni prijateljska zadirkivanja preko telefona ili interneta. Više o granici između šale i verbalnog nasilja pročitaj na stranici Nedoumice

Lažno prijavljivanje

Lažno prijavljivanje je kada neistinitim tvrdnjama nekome ukaljaš ugled ili čast i kažnjivo je zakonom jednako kao i bilo koja lažna prijava u MUP-u. Možda nisi sigurna da li si bila izložena onlajn nasilju i postoji način da to provjeriš (saznaj više na stranici Nedoumice – link).
Tendencioznim lažnim prijavljivanjem podliježeš Krivičnom zakoniku CG.

Šta su dokazi i kako se prikupljaju

Svaka onlajn komunikacija prijetećeg/nasilnog/uvrjedljivog sadržaja koju želiš da prijaviš, a koju možeš da priložiš kao snimak ekrana (screenshoot) odnosno video/zvučni zapis. Skrinšotuj sporni sadržaj koji ti je poslat ili je negdje objavljen; sačuvaj video/zvučni zapis, sve detalje koji mogu da nam pomognu da pomognemo tebi.

Tekstualni sadržaj
Foto/video-materijal
Zvučni zapisi

Kako da prikupiš dokaze za onlajn nasilje kojem si izložena

Ljudi koji su iskusili zlostavljanje i uznemiravanje na mreži često žele da se uvrjedljivi materijal odmah ukloni. Ali važno je prvo sačuvati dokaze. Ako si doživjela ozbiljnu i štetnu onlajn zloupotrebu i uznemiravanje, možda ćeš željeti da to prijaviš policiji ili da preduzmeš pravni postupak. Za to je korisno prikupiti dokaze prije nego što se sadržaj ukloni. Dokazi ti mogu pomoći da pokažeš policiji i sudovima šta se tačno dogodilo. Dokazi takođe mogu biti korisni ako planiraš da prijaviš zlostavljanje ili prijeteće ponašanje sajtu ili društvenoj mreži na kojoj je objavljeno. Prikazivanje dokaza o onlajn zloupotrebi može pomoći da se osoba koja je podijelila uvrjedljivi materijal blokira sa te usluge. Takođe može pomoći da se spriječi ponovno dijeljenje ovog sadržaja u budućnosti.

Ove informacije će biti korisne za pružanje konteksta za snimke ekrana ili fotografije/video zapis uvrjedljivog sačuvanog materijala. To može jasnije pokazati zašto materijal utiče na tebe.

Trajanje — koliko dugo traje zlostavljanje? Da li se to dešava svakodnevno, nedjeljno, svakog mjeseca, svakih nekoliko mjeseci?
Intenzitet — da li se zlostavljanje vremenom pogoršavalo? Da li je jezik koji nasilna osoba koristi vremenom postao uvrjedljiviji, prijeteći ili zahtjevniji?

Veza — da li ti je poznata osoba koja zlostavlja? Ako jeste, kakav je vaš odnos? Na primjer, da li je osoba bivši/a partner/ka? Da li je sadašnji partner/partnerka? Neko iz poslovnog okruženja? Da li ti prijeti objavom foto/video materijala? Da li te zlostavlja verbalno, fizički, psihički, finansijski? Da li ste u nekom međuzavisnom odnosu (npr. živiš kod njega/nje jer nemaš gdje drugo otići, konroliše ti priliv i trošenje finansijskih sredstava i sl.) Da li je zlostavljanje dio porodičnog nasilja? Ako se ne osjećaš bezbjedno, odmah se obrati policiji na broj 122.

Uticaj — kako se osjećaš zbog zlostavljanja? Da li se osjećaš uplašeno, uznemireno? Da li je to uticalo na tvoju sposobnost da radiš ili obavljaš druge obaveze? Ako se osjećaš uplašeno ili nesigurno, odmah kontaktiraj policiju (122). Ako ti je potrebna podrška, Webalarm ti nudi besplatnu uslugu savjetovanja i podrške koja ti odgovara.

Preduzete radnje — koje su dosad preduzete radnje u pokušaju zaustavljanja zlostavljanja? Da li si prijavila prethodne uvrjedljive postove, lažne naloge? Da li si blokirala naloge koje zlostavljač koristi?