1. Da li me maltretiraju na mreži? Kako prepoznati razliku između šale i maltretiranja?
Šala je međusobno zadirkivanje, a kada se smiju tebi umjesto sa tobom i ti se osjećaš povrijeđeno, tada više nije šala. Zatraži od osobe da prestane s takvim ponašanjem. Ukoliko nastavi, a ti se osjećaš uznemireno, možemo reći da je u pitanju verbalno nasilje.
2. Kako maltretiranje putem interneta može uticati na moje mentalno zdravlje?
Onlajn nasilje može da utiče na tvoje zdravlje na više načina. Mentalno – da se osjećaš uznemireno, neprijatno, ljuto, uplašeno, bezvoljno. Možda ćeš izgubiti interesovanja za stvari koje su ti prije donosile zadovoljstvo, ili socijalne kontakte. Možda ćeš imati konstantan osjećaj stida i neadekvatnosti. Na fizičkom nivou tvoje tijelo na ovo može odreagovati nesanicom, kao i nekim bolovima izazvanim stresom (stomak, glava, mišići), naglim mršavljenjem ili gojenjem, noćnim mokrenjem, suicidalnim mislima. Ovo, lančano, može da pojača stres u svakodnevnom životu i da dovede do niskog samopouzdanja, anksioznosti i depresije. Ako imaš bilo koji od ovih simptoma, ili udružene, važno je da znaš da pomoć postoji i da je izlječenje moguće.
3. Sa kim da razgovaram ako me neko maltretira na mreži?
Prvi korak koji preduzimaš jeste razgovor s osobom od povjerenja: roditelj, staratelj, član porodice, bilo koja bliska osoba kojoj vjeruješ. Ukoliko još uvijek ideš u školu, možeš se obratiti razrednom, psihologu, pedagogu ili profesoru kom vjeruješ.
Ako se nasilje dešava na društvenoj mreži, blokiraj nasilnika i prijavi nasilje toj društvenoj mreži.
Ukoliko si u neposrednoj opasnosti, kontaktiraj policiju na broj 122.
Ako se nasilje dešava na društvenoj mreži, blokiraj nasilnika i prijavi nasilje toj društvenoj mreži.
Ukoliko si u neposrednoj opasnosti, kontaktiraj policiju na broj 122.
4. Kako mogu pomoći svojim prijateljima da prijave slučaj maltretiranja putem interneta, posebno ako oni to ne žele?
Ako primjetiš da je neko tebi blizak žrtva onlajn nasilja, a ne želi da ga prijavi, najprije budi tu da tu osobu saslušaš: zbog čega ne želi da prijavi, da li se plaši, da li joj prijete? Reci da si tu za nju/njega. Ponudi da zajedno odete i prijavite nasilje (ili da zajedno ispunite prijavni formular na WebAlarmu). Važno je da saslušaš, da budeš podrška, jer takav gest može značiti veliku promjenu u životu osobe koja trpi nasilje.
5. Kako da zaustavimo maltretiranje preko interneta bez odustajanja od pristupa internetu?
Ako si žrtva onlajn nasilja, možda ćeš poželjeti da se odjaviš s društvenih mreža, izbrišeš profile, ili određene aplikacije. Ali, hej: nisi TI učinila ništa loše, zbog čega bi ostala uskraćena za sve prednosti interneta i protok informacija? Zapravo, udaljavanjem sebe šalješ poruku nasilniku da će nasilničko ponašanje proći nekažnjeno. Ostani na internetu, prijavi nasilje, budi faktor koji utiče na stvaranje bezbjednog interneta, kakav svi želimo i treba svima da nam bude cilj.
6. Kako da spriječim da se moji lični podaci koriste za manipulisanje ili ponižavanje na društvenim mrežama?
Sve što postaviš na internet, može zauvijek da ostane na internetu. I neko uvijek može da zloupotrijebi te podatke, nažalost. Zato je najjednostavnije rješenje: ne ostavljaj lične podatke (adresa, broj telefona i sl). Na društvenim mrežama, u sekciji podešavanje, odaberi ko može da vidi tvoje objave i/ili komentariše; prijavi administratoru uvrjedljiv sadržaj; blokiraj ljude za koje ne želiš da imaju pristup tvom nalogu. Saznaj više o sopstvenim mogućnostima za onlajn bezbjednost u WebAlarm vodiču.
7. Postoji li kazna za maltretiranje putem interneta?
U Crnoj Gori usvojen je Zakon o medijima 2020. godine i on predviđa novčane sankcije za objavljivanje na internetu sadržaja kojima se širi mržnja ili podstiče na nasilje. Ovim zakonom obuhvaćeni su: govor mržnje, mizoginija, nacionalni šovinizam. Dobra vijest je da pravnici mogu da se naslone na druge relevantne zakone za kažnjavanje nasilja u onlajn prostoru, na primjer na zakon protiv uznemiravanja. Svaki zlostavljač, pa i onaj na internetu, mora da odgovara za svoje krivično djelo, a svaka žrtva nasilja, pa i onog na internetu, ima pravo na pravdu. Tu smo da ti pomognemo.
8. Tehnološke kompanije izgleda ne mare za maltretiranje i uznemiravanje na mreži. Da li se smatraju odgovornim?
Tehnološke kompanije koje posluju na internetu imaju odgovornost da zaštite sve svoje korisnike. I sve se više obraća pažnja na onlajn nasilje i na zaštitu korisnika. Činjenica je, međutim, da sve ovo nije dovoljno i da je onlajn nasilje u porastu.
9. Imaš ideju ili iskustvo od pomoći kako da suzbijemo onlajn nasilje?
Piši nam na webalarm.me@gmail.com
10. Pravila o funkcionisanju WebAlarma
Onlajn nasilje može da prijavi žrtva ili u ime žrtve osobe od povjerenja: partner, blizak prijatelj ili srodnik, a u ime maloljetne osobe roditelj ili staratelj.
- WebAlarm kontaktira žrtvu/podnosioca prijave radi potvrde identiteta i daje detaljne instrukcije o dostavljanju dokaznog materijala.
1.2. Po dostavljanju dokaznog materijala, tim WebAlarma pristupa evaluaciji dokaznog materijala, tj. prijave sveukupno;
- ukoliko su dokazi o onlajn nasilju validni, tim Web Alarma pristupa slučaju;
- ukoliko dokazi o onlajn nasilju nisu validni ili su nepotpuni, tim WebAlarma zatražiće od podnosioca dodatne informacije. Ukoliko ih ne dobije u predviđenom roku, prijava se stavlja na čekanje, a nakon 7 dana se odbacuje;
- ukoliko podnosilac prijave nema dokazni materijal, prijava se odbacuje.
2. Pristupanje slučaju podrazumijeva psihološku podršku žrtvi i besplatno pravno savjetovanje, a ukoliko je žrtva spremna i saglasna organizaciju podnošenja prijave MUP-u.
2.1 Psiho-edukativna sesija sa psihološkinjom u cilju osnaživanja, edukacije i mapiranja načina podrške i samopodrške.
2.2 Formira se pravno-organizaciona pomoć za žrtvu:
- U dogovoru s pravnicom, koncipira se prijavljivanje nadležnom MUP-u ili:
- U dogovoru sa žrtvom WebAlarm odlučuje da li da se kontaktira počinilac i (prije/umjesto prijavljivanja) upozori.
3. U slučaju prijave koja za temu nema onlajn već oflajn nasilje, WebAlarm se obavezuje da će žrtvi/podnosiocu prijave ukazati na relevantne adrese - organizacije koje se bave navedenim oblikom nasilja.
4. Lažne prijave i neadekvatne prijave
- U slučaju lažne prijave, tim se konsultuje sa pravnicom o eventualnoj prekršajnoj prijavi podnosioca lažne prijave, tj. da li osoba podliježe zakonskoj proceduri; šalje se prekršajna prijava.
- WebAlarm zadržava pravo da ne odgovara na neadekvatne prijave:
- prijave bez ličnih podataka žrtve/podnosioca prijave ili bez podataka o događaju;
- prijave koje podnosi lice koje nije u navedenom ličnom odnosu sa žrtvom (tačka 1.)
- prijave koje ne spadaju u domen djelovanja WebAlarma.
