TEHNIKE SAMOPOMOĆI – ŠTA MOŽEŠ UČINITI ZA SEBE?

Tvoj unutrašnji mir duboko je poljuljan nasiljem koje trpiš. Iz tog razloga želim ti dati nekoliko korisnih savjeta koji ti mogu pomoći da povratiš svoju duševnu ravnotežu. Tehnike samopomoći koje se nalaze u daljem tekstu će ti pomoći da se bolje nosiš sa situacijom.

 

·        Tehnike opuštanja

Svijet u kome živimo izuzetno je brz, konstantno se nešto dešava i zbog toga dolazi do preopterećenja „sistema” (organizma). Tehnike opuštanja odnose se na fokus pažnje na nešto umirujuće, pražnjenje uma od opretećujućih misli i povećanje svjesnosti o sopstvenom tijelu. Zato – izloguj se. Ugasi internet. Isključi uređaj koji izaziva toliko anksioznosti. Diši. Konektuj se sa sobom. Ako si pod stresom, tehnika dubokog disanja može ti pomoći da smiriš svoj organizam, spustiš pritisak, smanjiš tenziju u tijelu, u tvojim mišićima i organima. Probaj u sjedećem stavu, sa stopalima na podu, ili u ležećem položaju, da staviš ruke na stomak ili pored tijela. Opusti se i diši duboko, udah kroz nos,a izdah kroz usta. Neka udasi i izdasi traju po nekoliko sekundi, probaj da brojiš u sebi, tako se fokusiraš na disanje i isprazniš svoj mozak od ludujućih misli.

·        Muzika

Muzikaje oduvijek bila sastavni dio života ljudi. Ritam je duboko ukorijenjen u čovječanstvu. Možda je jedan od razloga to što samog čovjeka pokreće ritam srca. Muzika može biti dobar, vjerni partner u tvojoj relaksaciji, u tvojoj borbi. Ona budi dublje emocije, stimuliše, doprinosi opuštanju, smirivanju, emocionalnom pražnjenju. Muzika utiče na disanje, na ritam srca, na mentalne slike koje projektuješ slušajući je. Može ti popraviti raspoloženje, motivisati te, fokusirati te, kao i poboljšati moždanu aktivnost.

·        Fizička aktivnost

Sigurno si čula poslovicu „mens sana in corpore sano”, iliti „u zdravom tijelu zdrav duh”, jer tijelo i um su konstantno povezani – stanje tijela odražavaće se na psihu, ali i obrnuto. Zato imaj na umu da trening pomaže tvom tijelu ne samo fizički, već pomaže i tvojoj psihi. U toku fizičke aktivnosti otpuštaju se dopamin i serotonin, u narodu poznatiji kao hormoni sreće, te je poznato da aktivnost pomaže pri borbi protiv anksioznosti, kao i depresije, a i značajno poboljšava koncentraciju i fokus. Fizička aktivnost može biti tvoj „izduvni mentalni ventil“. Oslobodićeš se stresa i opterećenja koje duboko osjećaš u sebi, samopouzdanje će se poboljšati. Pokreni se.

·        Pisanje dnevnika

Tehnika vođenja dnevnika prestavlja terapijsko sredstvo koju mnogi psiholozi i psihoterapeuti toplo preporučuju. Ovom tehnikom povećava se introspekcija, stičemo jasniji uvid u svoj misaoni tok i emocionalno stanje, jasnije spoznajemo uzročnike stresa i kako se sa njima borimo. Pisanjem dnevnika možemo bolje prepoznati ili se prisjetiti momenata koji su nas uveselili, momenata kada smo bili ispunjeni radošću i zadovoljstvom. Predlažem da uzmeš neku svesku koja ti se sviđa, olovku u ruke i samo kreni da pišeš. Ne obaziri se na način pisanja i konstrukciju rečenice, zapisuj sve što ti padne na um, svoje misli i osjećanja. Potrudi se da pišeš dnevnik svakog dana. Ako si u prilici zapisuj u momentu kada emocije naviru, ili pronađi period u danu koji je pogodan da se posvetiš pisanju, momenat koji će biti bez distrakcija i u ambijentu koji ti je prijatan. Na taj način upravo ćeš bolje prepoznati svoje emocije i bolje organizovati misli, bolje ćeš ih kontrolisati i izučiti kada su tu, na papiru, ispred tebe.

·        Pozitivni monolog

Da pričaš sama sa sobom? Može da djeluje čudno i smiješno, ali ova tehnika donosi olakšanje i ima prednosti za zdravlje psihe. Kao bića sposobna da razmišljaju, često vodimo unutrašnji razgovor, a da toga nismo ni svjesni. Nažalost, taj razgovor nerijetko bude negativan, kritikujući. Uz pomoć vještine razgovora sa sobom možeš prepoznati negativne misli koje okupiraju tvoju svakodnevnicu i aktivno raditi na tome da ih zamijeniš pozitivom, jer ako je monolog pozitivan, bićeš sposobnija da se izborš sa stresom. Prepoznaj koje su to negativne misli, kada i gdje se one javljaju, kao i koji segment tvog života nastanjuju. Zapitaj se da li postoje drugi uglovi iz kojih bi mogla sagledati situaciju. Prekini negativne misli kad prepoznaš da se pojavljuju, stvori distrakciju koja će skrenuti misli sa takvog načina razmišljanja. Probaj da se okružiš ljudima koji su pozitivni i koji će na tebe tako uticati. Osluškuj sebe.

 

Tehnike samopomoći su tvoje alatke za rad na sebi. Možeš ih primjenjivati kada god osjećaš da je potrebno da poboljšaš svoje blagostanje. Međutim, kada govorimo oonline nasilju, želim te još jednom podsjetiti da ono neće prestati samo od sebe. Zato potraži pomoć i prijavi nasilnika.

by

mr Saša Lazović, psihološkinja